BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Serdar Janko Vukotić: Srbin sam jer sam Vrnogorac

25.01.2020. god.
Srbin sam Crnogorac. Srbin sam jer sam Crnogorac.

Ne velim da drugdje i drukčijih Srba nema - zlo nas je rasulo na sve strane, ama ja sam takav.

 
Nijesam Crnogorac što sam Srbin, nego Srbin što sam Crnogorac. Mi Crnogorci mi smo so srbstva.
 
Nije ovdje srbstvu sva snaga, ali jeste duša. Možeš me ubiti, sasjeći, smrviti i u prah stucati, ali što je srbsko to ostaje, dok i trunke ima.
 
I misao moja srbska traje dok ijedan damar kuca. Ima drukčijih Srba, mi smo oni od Kosova, što svećaju i pjevaju nesreće srpske.
 
Zatri Kosovo u pameti, u duši srbskoj - pa ni nas nema. Srba nema.
 
Serdar Janko Vukotić (1866 - 1927)
 
Janko Vukotić bio je divizijar (1914), predsjednik vlade, vojni ministar (1905, 1913) i načelnik štaba Vrhovne komande (1913) Kraljevine Crne Gore, general-ađutant kralja Nikole i armijski general (1926), član Vojnog saveta i ađutant kralja Aleksandra Karađorđevića u vojsci Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca.
 
Punu vojnu afirmaciju dostigao je u balkanskim ratovima.
 

U Prvom balkanskom ratu Janko Vukotić komandovao je Istočnim odredom, posebno se istakavši u operacijama u Sandžaku i Metohiji, pa je ubrzo postao načelnik štaba Vrhovne crnogorske komande.

U Drugom balkanskom ratu predvodio je Crnogorsku diviziju u okviru Prve srpske armije protiv bugarskih snaga. Crnogorska divizija osvojila je položaje na liniji Pasadžikovo – Kalimanci i uspješno sadejstvovala jedinicama Srpske vojske u Bregalničkoj bici, prihvatajući odlučujuću borbu protiv Bugara. U Prvom svjetskom ratu bio je načelnik štaba Vrhovne komande Crnogorske vojske i komandant Hercegovačkog odreda i Sandžačke vojske. Izbijanjem na Jahorinu i Pale jedinice Sandžačke vojske kojom je komandovao serdar Janko i jedinice Užičke vojske ugrozile su bok i pozadinu Austrougara na Drini.

Veliki uspjeh Janko Vukotić postigao je u toku povlačenja srpske vojske preko Crne Gore i Albanije. Tada je Sandžačka vojska u sadejstvu sa snagama Prve srpske armije uspjela da održi 500 km dugačak front i u natčovječanskoj borbi kod Mojkovca zaustavi i odbaci neprijateljsku ofanzivu. Na taj način je omogućeno nesmetano povlačenje srpske vojske prema lukama na Jadranskom moru. Jedno vrijeme poslije Mojkovačke bitke, proveo je u zatvoru Boldogason kao zarobljenik.

 

S obzirom na to da nije imao muškog potomka stasalog za boj, proslavljeni vojskovođa je u sve okršaje uvijek, kao najbližeg saradnika, vodio svoju kćerku jedinicu Vasiliju, koja je prije toga završila Institut ruske carske porodice na Cetinju.

 

 




Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ako ste pomislili da eto konačno jednog rata s kojim mi, Srbi, nemamo veze...pa, loše ste pomislili


 Salih Selimović je istoričar, publicista i profesor iz Sjenice u Srbiji. Rođen je 1944. u Tešnju u BiH. Poznat je po istraživanjima islamizacije južnoslovenskih prostora, s posebnim na

Srboljub Živanović (83) je po objavljivanju izveštaja svoje komisije 1964. godine morao da pobegne iz Jugoslavije pošto se komunističkim vlastima nije dopalo to što je utvrđeno da je u...


Vijest iz Tuzle, Bosna i Hercegovina, 22. avgust 2020. Prije nekoliko dana izašla je iz štampe knjiga „Tuzlanski vitez Ostoja Paljić“ autora Zdravka Novaka Paljića. Knjiga je štampana u izdanju Srpskog...

Franjevac, naučnik i filozof Ignjat Martinović bio je poreklom Srbin čija je porodica za vreme Velike seobe Srba (1690) pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem prešla iz Srbije i naselila se...


U ovim danima koje, uz ostalo, obeležava euforija u katoličkim zemljama Evrope, povodom izbora novog pape, valja podsetiti da ta promena, kao i u vekovima do sada, pravoslavcima Balkana,...


Ostale novosti iz rubrike »